Povijest
Godine 1950. osniva se s ustanova Biblioteka i čitaonica „Viktor Car Emin“ Opatija koja je za javnost otvorena u jesen 1951. godine.
Međutim, knjižnična djelatnost na području Opatije datira od druge polovice 19. stoljeća kada se osnivaju hrvatske i talijanske čitaonice. U Voloskom je 1872. godine osnovano društvo „Concordia“, poslije preimenovano u Hrvatsku čitaonicu „Bratimstvo“. Nedugo zatim, 1875. godine, u Voloskom se osniva i talijanska čitaonica „Casino di Leterattura“. U Iki se godine 1885. godine osniva Čitaonica, a razvoj čitaoničke djelatnosti u Opatiji započinje 1888. godine utemeljenjem Društva „Zora“. Među uvaženim članovima Društva, bili su i Viktor Car Emin, Rikard Katalinić Jeretov, Eugen Kumičić, Milan Marjanović, Antun Gustav Matoš i Vladimir Nazor. Rat i ratna zbivanja uvelike su pridonijeli otežanom radu „Zore“ te vlasti 1927. godine zabranjuju daljnje djelovanje pa se Društvo raspušta. Nakon Drugog svjetskog rata 1945. godine, rad „Zore“ obnavlja se najprije djelovanjem pjevačkog zbora, gostovanjem dramskih predstava, organizacijom predavanja. Godine 1947. tim se aktivnostima pridružuje i knjižnična djelatnost.
Od svog osnutka 1950., pa sve do danas, Biblioteka i čitaonica „Viktor Car Emin“ Opatija neprekidno djeluje mijenjajući svoj status više puta. Tako od 1960. do 1967. djeluje unutar Narodnog sveučilišta Opatija, a od 1967. godine ponovno postaje samostalna ustanova. Ubrzo nakon toga, 1968. godine, knjižnica u Lovranu postaje ogranak opatijske biblioteke, a 1969. godine osnivaju se ogranci u Matuljima i Mošćeničkoj Dragi.
Biblioteka, koja je 1. rujna 1983. dobila naziv Osnovna organizacija udruženog rada Biblioteka "Viktor Car Emin", bila je smještena u prostoru Ville Angioline. U razdoblju od 1977. do 1984.voditeljica Biblioteke je bila Dušanka Vuković, a od 1984. do 1996. godine direktorica ustanove je bila Jelena Zelenka. Osamdesete su godine bile značajne za knjižničnu djelatnost što se prije svega ogleda u širenju knjižnične mreže: 1979. godine otvara se ogranak u naselju Kosovo, 1986. godine knjižnična stanica Mune, 1987. knjižnične stanice Veprinac, Brseč i Rupa, a 1998. Permani.
Nakon niza promjena, Biblioteka se 16. srpnja 1993. izdvaja iz sastava Radne organizacije u oblasti odgoja, osnovnog i općeg obrazovanja i registrira na Trgovačkom sudu kao samostalna ustanova. Biblioteka 12. svibnja 1995. mijenja naziv u Gradska knjižnica "Viktor Car Emin" Opatija, pod kojim djeluje i danas. Iste godine zatvara se knjižnična stanica u Veprincu koja je bila smještena u prostoru Područne škole, a 1996. ogranak Kosovo zbog prenamjene prostora.
Za ravnateljicu Knjižnice 1996. godine imenovana je Suzana Šturm – Kržić, dipl. knjižničarka, koja je do tada bila zaposlena u Gradskoj knjižnici Rijeka.
Dana 30. rujna 1997. knjižnica se iz prostora Ville Angioline seli u prizemlje obnovljene zgrade Kulturnog doma „Zora“, te se taj dan obilježava kao Dan Knjižnice.
Uz ostale sadržaje, organizirana je studijska čitaonica koja je u starom prostoru dijelila mjesta s čitaonicom tiska. Također su ostvareni bitno bolji uvjeti rada dječjeg odjela koji je smješten na galeriji. Odmah nakon preseljenja, započelo se s računalnom cirkulacijom građe, koja se obavljala u računalnom programu „Medved“. Također su se i knjižnice ogranaka pridružile tom procesu, a u veljači 2009. Knjižnica prelazi na računalni program „Zaki“.
Krajem 1998. godine i Grad Kastav je organizaciju rada vlastite knjižnice povjerio opatijskoj knjižnici, pridruživši se sustavu u kojem se nalaze knjižnice ogranaka u Lovranu, Matuljima i Mošćeničkoj Dragi.
U Knjižnici je zaposleno ukupno 13 zaposlenika.
Gradska knjižnica i čitaonica „Viktor Car Emin“, izuzevši matičnu Gradsku knjižnicu Rijeka, najveća je u Županiji po prostoru, broju zaposlenih djelatnika, broju članova te broju stanovnika kojima gravitira.
